Majčina prehrana tijekom začeća utječe na DNK i razvoj djeteta

ZNANSTVENICI su nedavno došli do spoznaje da bi prehrana majke u vrijeme začeća mogla biti odgovorna za trajne promjene DNK-a djeteta te utjecati na njegov razvoj.

Znanstvenici su analizirali prehranu žena u ruralnom dijelu Gambije u zapadnoj Africi, specifičnu po tome što se svake godine značajno mijenja tijekom kišnog razdoblja i razdoblja suše. “Kišnu sezonu nazivaju ‘gladnom’, a sušnu ‘sezonom žetve'”, rekao je autor Robert Waterland s Baylor College of Medicine u Houstonu. “Tijekom kišnog razdoblja seljani imaju mnogo više posla te ostaju bez hrane prikupljene u prošloj žetvi”, dodaje.

Drugačija prehrana u drugo doba godine

Žene tijekom cijele godine jedu rižu, proso, kikiriki i manioku. Međutim, tijekom kišnog razdoblja jedu više zelenih biljaka sličnih špinatu, vrlo bogatih folatima koji su izuzetno važni za trudnoću.

Znanstvenici su analizirali koncentraciju nutrijenata u krvi 84 trudnica koje su začele na vrhuncu kišne sezone te 83 žena koje su začele usred sušnoga razdoblja. Kasnije su analizirali DNK šest specifičnih gena kod njihove djece u dobi od dva do osam mjeseci. Razina metilacije u DNK-ima svih šest gena bila je mnogo viša kod djece začete tijekom kišnoga razdoblja. Metilacija je promjena DNK-a, tj. dodatak metilnih skupina DNK-u, takozvano epigenetsko modificiranje DNK-a, te je proces koji može umiriti ekspresiju nekog gena, piše Discovery.
“Naši rezultati prvi put pokazuju da majčina prehrana tijekom začeća može utjecati na interpretaciju djetetovih gena, što ostavlja posljedice za cijeli život”

“Naši rezultati prvi put pokazuju da majčina prehrana tijekom začeća može utjecati na interpretaciju djetetovih gena, što ostavlja posljedice za cijeli život”, objasnio je u priopćenju autor Branwen Henning s London School of Hygiene & Tropical Medicine.

“Također je važno istaknuti da prehrana nije bila jedina promjena. Tijekom kišnog razdoblja žene su fizički aktivnije te gube na težini, a tijekom sušnog dobivaju”, dodao je Waterland.

Dugoročne posljedice ovih promjena još su neistražene. “Želimo napraviti katalog dijelova ljudskog genoma koji se može epigenetski promijeniti prehranom. To će nam pomoći odrediti koliku ulogu takve promjene imaju na bolesti i na koje se bolesti može tako utjecati”, završio



Izvor: index.hr